Demokrata Joe Biden ušao je u utrku za Bijelu kuću optužujući republikanskog predsjednika Donalda Trumpa da potiče nasilje krajnje desnice i s obećanjem da će pobijediti u “bitki za dušu” Amerike.
Može li 78-godišnji politički veteran, obilježen tragedijama u privatnom životu, ujediniti duboko podijeljenu naciju, šokiranu nedavnim krvavim napadom Trumpovih pristaša na Kapitol?
Nakon dva neuspjela pokušaja osvajanja Bijele kuće, predizborne kampanje na koju je sjenu bacila pandemija koronavirusa i pobjede koju je neutemeljenim optužbama dovodio u pitanje njegov republikanski protivnik, Joe Biden ostvarit će u srijedu svoj san i postati 46. američki predsjednik.
Već je zaslužio mjesto u historiji srušivši s vlasti Donalda Trumpa.
Od objave kandidature 2019. do inauguracije u srijedu bivši potpredsjednik Baracka Obame učinio je sve kako bi utjelovio jedinstvo i povratak miru nakon burne vladavine republikanca Trumpa, kojeg optužuje da je unio “razdor” među Amerikance.
No u međuvremenu duboke podjele još su se produbile.
Biden, najstariji predsjednik u povijesti SAD-a, nakon nasilja na Kapitolu i suočen s razornim učinkom pandemije ustrajno poziva na jedinstvo.
“Uspjet ćemo zajedno”, obećava.
“Ali ne možemo to postići u podijeljenoj zemlji”, upozorava.
“To je moguće jedino ako se ujedinimo kao Amerikanci, kao susjedi, kao Sjedinjene Američke Države”.
Empatija i gafovi
Nacionalnu karijeru Joe Biden započeo je u dobi od samo 29 godina, doživjevši nakon političkog trijumfa veliku porodičnu tragediju.
U novembru 1972. proslavio je izbor za američkog senatora, kao peti najmlađi u historiji, okružen presretnom porodicom. Mjesec dana poslije, njegova supruga i kći poginule su u automobilskoj nesreći, dok su mu dva sina bila povrijeđena.
Ta tragedija te smrt najstarijeg sina 2015. povećale su njegovu empatičnost. Suosjećanje je pretvorio u svoju zaštitni znak.
Godine 2020. drži se jednako ponosno kao i na početku karijere i nastupa jednako strastveno.
Ali taj prekaljeni politički vuk ne izgleda više jednako dobro u svojim savršeno skrojenim odijelima kao na svojem vrhuncu kada je bio potpredsjednik Baracka Obame. Izgleda krhko. I proćelavo.
Sklon je gafovima i gubitku kontrole i neki, čak i među njegovim pristašama, bojali su se da ne posrne, ne sruši se, tokom duge bitke sa 74-godišnjim Donaldom Trumpom.
Pandemija koja je u martu prošle godine naglo paralizirala predizbornu kampanju oduzela mu je jedan od najjačih aduta: direktan kontakt s biračima.
Strogo je poštivao zdravstvene upute pa nije bio toliko prisutan na terenu. Kampanju je vodio daleko od birača, izbjegavajući često novinare, na što su upozoravali njegovi kritičari.
Donald Trump, koji ga je prozvao “Pospanim Joeom”, izrugivao se “dječjim pitanjima” koja su mu postavljali novinari i nije propuštao kritizirati njegovu fizičku formu.
Bidenov katkad nerazumljiv govor, posljedica mucanja u mladosti, neprestano se vrtio po Twitter profilima Trumpovih pristaša, a njegovo ga okruženje otvoreno opisivalo kao senilnog starca.
Historijski preokret
Bivša desna ruka Baracka Obame do demokratske je nominacije stigla nakon historijskog preokreta u američkoj politici.
Po nekima prestar, drugima previše u centru, Biden je prvo doživio tri bolna poraza u Iowi, New Hampshireu i Nevadi, da bi potom osvojio veliku većinu u Južnoj Karolini zahvaljujući afroameričkim glasovima, koji su neophodni za svakog demokrata koji želi u Bijelu kuću.
Na krilima te pobjede nizao je dalje jednu za drugom, brzo dobio potporu drugih umjerenih kandidata i potom pobijedio velikog suparnika, samoproglašenog socijalista Bernieja Sandersa.
Suprotno od teške i duge bitke 2016. između Sandersa i Hillary Clinton, Biden je uspio brzo okupiti lijevo krilo stranke, vođeno istim ciljem: pobijediti Donalda Trumpa.
“Nisam zlopamtilo”
Biden je za predsjednika izabran u trećem pokušaju, nakon neuspjeha na demokratskim predizborima 1988. i 2008.
Senator više od 35 godina (1973. – 2009.), potom potpredsjednik od 2009. do 2017., Biden je desetljećima dio vošingtonskog establišmenta.
Njegova politička karijera duga je, puna kontroverznih epizoda, ali i uspjeha kojima se rado hvali.
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, na vrhuncu borbe protiv segregacije, protivio se politici prevoženja autobusima crnačke djece u većinski bjelačke škole kako bi se potaknulo njihovo miješanje.
To je tada odgovaralo bijelim biračima u Delawareu, ali mu se poslije osvetilo, na primjer kada mu je to usred televizijske debate predbacila senatorica Kamala Harris, tada njegova suparnica na predizborima. Ističući da nije “zlopamtilo”, Biden ju je ipak izabrao za svoju potpredsjednicu. Harris je prva afroamerička potpredsjednica u povijesti SAD-a. Ona je po majci indijskog podrijetla.
Popularan među Afroamerikancima, Biden je na svojim počecima zagovarao izgradnju socijalnih stanova. I često ističe kako mu je iskustvo učitelja plivanja u većinski crnačkoj četvrti pomoglo u političkoj karijeri.
Ima još epizoda koje su opteretile njegovu kampanju za Bijelu kuću: njegov glas za rat u Iraku 2003. i potpora kaznenom zakonu iz 1994., koji se smatra odgovornim za veliko povećanje broja zatvorenika u zatvorima, velikim dijelom Afroamerikanaca.
“Pogreška”, priznaje danas Biden, inzistirajući na drugom aspektu te velike reforme – zakonu protiv nasilja nad ženama, kojim se “jako ponosi”.
Godine 2017. udružio se sa svojom “velikom prijateljicom” Lady Gagom protiv spolnog zlostavljanja. Ona će mu u srijedu pjevati na inauguraciji, uz latino divu Jennifer Lopez.
Ušavši u Bijelu kuću Baracka Obame na vrhuncu financijske krize, bivši senator radio je na usvajanju velikog plana spašavanja gospodarstva od 800 milijardi dolara. To rado ističe kako bi dokazao da može ponovno pokrenuti gospodarstvo koje je u velikoj krizi zbog pandemije.
Dijete iz Scrantona
Joseph Robinette Biden Jr. rođen je 20.11. 1942. u Scrantonu u Pennsylvaniji. Taj je rudarski i industrijski grad 1950-ih prolazio kroz teško razdoblje. Njegov otac potražio je posao u susjednoj državi Delaware i potom je preselio cijelu porodicu u Wilmington. Joe Biden imao je tada deset godina. Taj grad pretvorio je u svoju bazu.
“Moj otac uvijek je govorio: ‘Šampionu, čovjekova veličina ne mjeri se po tome koliko je puta bio oboren na zemlju nego po tome koliko mu je trebalo da se digne na noge'”, prisjeća se često.
Pennsylvania je bila ključna za izbornu pobjedu. “Živim u Delawareu, ali sin sam Pennsylvanije, rođen u Scrantonu”, isticao je u kampanji.
Tragedija u porodici
Biden je jako vezan za svoju porodicu. Godine 2015. umro mu je najstariji sin Beau Biden od raka na mozgu. Često o tome s tugom govori. Zbog toga se nije kandidirao na predsjedničkim izborima 2016.
Uvijek je branio i svojeg sina Huntera, koji je česta meta napada republikanaca. Trump je čak pokušao iskopati kompromitirajuće informacije protiv njega u Ukrajini zbog čega su ga demokrati optužili da vrši pritisak na Kijev i prvi put ga opozvali u Zastupničkom domu.
Katolik koji se ponosi svojim irskim korijenima, Biden gotovo svake nedjelje posjećuje malu crkvu sv. Josipa u Wilmingtonu.
U januaru prošle godine kazao je govoreći o pokojnom Beauu: “Svakog se jutra budim i … pitam se: ‘Ponosi li se mnome?'”
Izvor: Vijesti.ba / Hina
